Dokaz o podrijetlu drniškog pršuta i povezanost sa zemljopisnim okruženjem

Administrativno, područje proizvodnje drniškog pršuta ograničeno je na područje Grada Drniša i susjednih općina Promina, Ružić, Unešić i Biskupija, koji se nalaze u Šibensko-kninskoj županiji u regiji Jadranske Hrvatske. U tom području moraju se odvijati sve faze proizvodnje drniškog pršuta osim uzgoja, tova, klanja i klaoničke obrade svinja za proizvodnju pršuta. Sirovina za proizvodnju drniškog pršuta, znači, može potjecati iz šireg zemljopisnog područja od gore navedenog. Svaki proizvođač drniškog pršuta koji zadovoljava propisane uvjete što se tiče područja proizvodnje, mora osigurati slijednost proizvodnje temeljem fizičkog označavanja butova i pršuta, evidencije proizvodnje i prateće dokumentacije. Prije soljenja, svaki but označava se evidencijskim brojem upisanim na metalnu ili plastičnu pločicu koja pričvršćena ostaje na butu do kraja zrenja, odnosno do stavljanja pršuta u promet. Prema evidencijskom broju može se, iz evidencije proizvodnje koju mora voditi svaki proizvođač, utvrditi datum soljenja, serija i podrijetlo pršuta. Zreli pršuti proizvedeni sukladno specifikaciji koji zadovoljavaju sve zahtjeve kvalitete označavaju se prije stavljanja u promet vrućim žigom drniškog pršuta i zajedničkim znakom.  

Prema istoj specifikaciji, govori se kako teritorijalna povezanost drniškog pršuta s drniškim krajem prvenstveno proizlazi iz postojanja izuzetno povoljnih prirodnih uvjeta za soljenje i sušenje mesa na prostorima Petrova polja, Miljevačkog platoa i Drniške zagore. Posebnost ovog područja čine specifične klimatske prilike koje pokazuju značajke tople mediteranske i hladne kontinentalne klime. Tako zimi, zbog blizine toplog Jadranskog mora izostaju ekstremno niske temperature dok zrak isušuju i hlade česti vjetrovi. Temperature zraka na području Drniša u zimskim mjesecima optimalne su za provedbu faza suhog soljenja i prešanja pršuta. Povoljnim temperaturnim uvjetima pridružuje se i relativna vlažnost zraka čije uobičajene vrijednosti tijekom zime i ranog proljeća omogućavaju prirodan proces sušenja mesa. Navedenom pogoduje niska količina oborina, izostanak magle te vrlo česti vjetrovi, koji zimi daju glavno obilježje klimatskim prilikama. Stvaranju povoljnih uvjeta za proizvodnju suhomesnatih proizvoda osobito pridonosi izmjena bure – suhog i hladnog sjeveroistočnjaka, koji s masiva Dinare i okolnih planina puše u pravcu mora, i juga – jugoistočnjaka, koji s mora donosi toplinu i vlagu. Porast temperature zraka u travnju i svibnju poklapa se s početkom faze zrenja kada se pršuti premještaju u podrumske prostore ili komore za zrenje koje onemogućavaju porast i značajnija temperaturna kolebanja. U tom periodu dodatno se smanjuje količina oborina i relativna vlažnost zraka što optimalno pogoduje procesu prirodnog sušenja i zrenja pršuta. Povezanost drniškog pršuta sa zemljopisnim okruženjem, osim iz povoljnih klimatskih prilika, proizlazi i iz duge tradicije proizvodnje i visoke reputacije pršuta iz drniškog kraja. Bogatu tradiciju proizvodnje pršuta stvarale su brojne generacije lokalnih mještana vješto koristeći "bogomdane" prirodne uvjete, zbog čega su područje grada Drniša i njegove šire okolice odavna postali poznati po pršutu. Poznato je da je drniški pršut bio služen na kraljevskim dvorovima, a do rata pršut iz pršutane u Drnišu bio je komercijalni najznačajniji i najpoznatiji brend pršuta na domaćem tržištu. Svoju visoku reputaciju drniški pršut zadržao je sve do danas, te je dobro poznat ne samo u državama nastalim na području bivše Jugoslavije, veći i šire. 

Sedam godina nakon Domovinskog rata, 2002. godine, skupina drniških poduzetnika, shvaćajući da postoji dobar put do bolje budućnosti kroz prošlost vlastitog zavičaja, osnovala je Udrugu proizvođača drniškog pršuta i krenula u bitku za zaštitu i priznanje drniškog pršuta kao autohtonog hrvatskog proizvoda. Udruga je u početku imala 12 članova, no neki od njih nisu uspjeli opstati jer je put do međunarodnog priznanja drniškog pršuta kao zaštićenog hrvatskog proizvoda bio mukotrpan.  Danas Udruga proizvođača Drniškog pršuta ima 11 članova. Predsjednik Udruge je Zvonimir Marin, ujedno i vlasnik Pršutane MARIN. Ostale pršutane članice Udruge su: DALP-MARETIĆ d.o.o., BZ Petrovo polje, MARAN d.o.o., BABA delicije d.o.o., BEL-CRO trade d.o.o., VELT d.o.o., NIRA d.o.o., Drniška pršutana, Jure Perajica i Mesna industrija VAJDA d.d.

Na web stranicama Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske može se pročitati kako je Udruga proizvođača Drniškog pršuta 10. ožujka 2011. godine podnijela zahtjev za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla, a isti je Ministarstvo poljoprivrede zaprimilo 17. lipnja 2011. godine. 28. ožujka 2012. godine naziv proizvoda „Drniški pršut“ je registriran kao oznaka zemljopisnog podrijetla.

Želite znati više?

Interaktivna karta udruge proizvođača drniškog pršuta

Grad Drniš

Udruga proizvođača drniškog pršuta

Međunarodni festival pršuta

Šibensko-kninska županija

Turistička zajednica Grada Drniša

Hrvatska gospodarska komora